Herceg Novi

Muslimani Herceg Novog, 1932. godine, uredili su jednu prostoriju na Toploj, u vlasništvu Šaćira i Adema Kusturice, za obavljanje namaza i vjeronauku. Prvi namaz klanjan je 8. januara 1932. godine. Uslijedila je inicijativa za izgradnju džamije za koju postoji dokumentacija da je tokom 1939. godine bila u izgradnji. Džamija nikad nije dovršena jer je nastupio Drugi svjetski rat. Porodica Kusturica preuzela je ovaj objekat koji im je služio za stanovanje. Islamskoj zajednici u Podgorici su jedno vrijeme plaćali kiriju. Zgrada je uništena u zemljotresu 1979. godine. Tom prilikom je Starješinstvo Islamske zajednice dalo obeštećenje porodici Kusturica za iseljenje, zatim je uslijedio sudski postupak, nakon čega je ponovo prešla u posjed Islamske zajednice. Ruinirani objekat srušen je i na istim temeljima 1985. godine podignut je novi. Zgrada je u potpunosti završena i opremljena inventarom, uključujući imamski stan i garsonjeru na spratu. U prizemnom dijelu nalazi se veća prostorija, predviđena za klanjanje, kancelarija i mokri čvor. U suterenu je predviđena gasulhana. Renoviranje mesdžida finansiralo je Starješinstvo Islamske zajednice u Crnoj Gori.